Međunarodna znanstvena konferencija ‘Proširenje NATO-a na Zapadni Balkan‘ održala se 22. studenog 2017. u Mimari u Zagrebu, te je službeno otvorena pozdravnim govorima predsjednika Atlantskog vijeća Hrvatske prof. dr. sc. Radovana Vukadinovića, Ministrice vanjskih i europskih poslova Hrvatske Marije Pejčinović Burić te Ministra vanjskih poslova Crne Gore Srđana Darmanovića. Profesor Vukadinović je istaknuo važnost Atlantskog vijeća Hrvatske i utjecaju na širenje NATO-a na Zapadni Balkan, posebno misleći na Crnu Goru. Ispred zemlje domaćina ove međunarodne znanstvene konferencije, okupljene je pozdravila Ministrica Pejčinović Burić koja je istaknula kako je sigurnosna situacija Hrvatske od ulaska u NATO poboljšana, a tu je istaknula veliku važnost Članka 5 Sjevernoatlantskog ugovora. ‘NATO je temeljni oslonac obrane, te se može reći kako sigurnost donosi i više investicija.’, istaknula je Pejčinović Burić, dodavši kako je Hrvatskoj u interesu širenje NATO-a na ovaj dio Jugoistočne Europe. Crnogorski ministar Darmanović nadovezao se toj tvrdnji ističući da nedavni ulazak Crne Gore u NATO savez znači i to da su NATO vrata otvorena i ostalim zemljama u regiji, što je posebno ohrabrujuće jer se time pokazuje da transatlantska zajednica nije zaboravila ovaj dio Europe.
Tijekom prvog panela međunarodne znanstvene konferencije: ‘Zemlje Jugoistočne Europe članice NATO-a‘ razgovaralo se o iskustvima zemalja regije koje su postale članice NATO saveza, a posebice onim iskustvima vezanima uz reforme sigurnosnog i obrambenog sektora koje su provedene ili su se počele provoditi, a koje su inicirane standardima koje NATO savez iziskuje. Predstavnici Hrvatske, Slovenije i Crne Gore podijelili su svoja stajališta oko toga koji su interesi tih zemalja za proširenjem NATO-a na Zapadni Balkan. Pomoćnik hrvatske Ministrice vanjskih i europskih poslova Boris Grigić iznio je iskustvo Hrvatske nakon što je postala punopravnom članicom NATO saveza, kazavši kako NATO doprinosu miru u regiji, što je već i povijest pokazala. Ministar vanjskih poslova Crne Gore prof. dr. sc. Srđan Darmanović, kao predstavnik najmlađe zemlje članice NATO-a, istaknuo je da je Crna Gora svjesna da njezin ulazak u NATO doprinosi iniciranju pozitivnih promjena u obrambenom sektoru te zemlje. ‘Crna Gora će pokazati otvorenost da pridonese radu NATO-a i to na način da nađe ‘nišu’ koju će razvijati i svojom ekspertizom dalje nastaviti pridonositi uspjesima NATO misija’, izjavio je Darmanović. Istaknuo je kako je važno da sam ulazak u NATO ne znači da zemlja treba prestati raditi i na razvoju svoje nacionalne sigurnosti, što će Crna Gora svakako nastaviti. Nadovezavši se na ova razmišljanja, prof. dr. sc. Damir Crnčec iz Slovenije istaknuo je kako ulazak Crne Gore u NATO pokazuje spremnost NATO-a na proširenje, a posebno na proširenje na regiju Zapadnog Balkana. Profesor Crnčec se, odgovarajući na pitanje moderatorice dr. sc. Monike Begović o pohvalama Glavnog tajnika NATO-a Stoltenberga upućenih Sloveniji kako ova zemlja ima izrazito aktivnu i pozitivnu ulogu u približavanju zemalja Zapadnog Balkana transatlantskoj obitelji, nadovezao činjenicom da sam geopolitički značaj regije Zapadnog Balkana pokazuje koliko je bitno raditi na isticanju transatlantskih vrijednosti u regiji, koja se posebice označava međusobnom povezanošću zemalja.
Drugi je panel pod nazivom ‘Očekivanja zemalja Zapadnog Balkana oko proširenja NATO-a‘ pokazao koliko je preostalim zemljama ove regije, izuzev Srbije, bitno postati članicom NATO-a. Prof. dr. sc. Mirza Smajić iz Sarajeva govorio je o trnovitom putu Bosne i Hercegovine najprije ka miru, a zatim i na putu približavanja transatlantskim vrijednostima. Istaknuo je kako je Zakon o obrani iz 2005. prekretni dokument kojim se Bosna i Hercegovina obvezala da će sve institucije pojačano raditi na reformskom putu, kako bi zemlja mogla postati članicom NATO-a. U tim naporima, godinu dana poslije BiH ulazi u Partnerstvo za mir, međutim zastaje na tom putu sve do danas. Zamjenik Ministra sigurnosnih snaga Kosova Agim Čeku pokazao je u svojem izlaganju koliko NATO znači samom Kosovu, ali i njegovim građanima. ‘Za Kosovare NATO nudi mir i sigurnost i generator je svih reformi na Kosovu’, kazao je Čeku. Istaknuo je kako je u naporima ove zemlje da usvoje transatlantske vrijednosti od velike važnosti sređivanje odnosa sa Srbijom, dodajući kako jedino pravi dijalog vodi zdravom suživotu, a onda to znači i miru i sigurnosti. Govoreći o problemima s kojima se Makedonija susreće tijekom svojeg puta prema euroatlantskoj obitelji, prof. dr. sc. Milaim Fetai iz Makedonije istaknuo je Ohridski sporazum kao prekretni dokument koji je spriječio da država te 2001. godine bude pred raspadom. Do smirivanja strasti dovelo je poboljšanje položaja Albanaca u Makedoniji, međutim, zbog problema s imenom Makedonija još uvijek nema otvorena vrata niti u NATO niti u EU. Fetai je istaknuo mogućnost da nova vlada riješi i ovu posljednju prepreku u skoroj budućnosti. Iako je zemlja koja je proglasila svoju neutralnost, čime je pokazala da joj nije strateški intreres ući u NATO, Srbiji je u cilju da na Zapadnom Balkanu vlada mir i stabilnost, kazao je dr. sc. Dušan Janjić iz Srbije. Nastavio je s činjenicom kako je već opterećenje što je Srbija dobila i rok za zatvaranje poglavlja za ulazak u EU, i to godinu 2023., što i nije tako daleko, a što posebno može biti otežavajuće, jer uključuje i normalizaciju odnosa s Kosovom. Ovim je panelom moderirao Veselin Šuković, Glavni tajnik crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova.
Na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji je održana i promocija knjige dr. sc. Bore Vučinića: ‘Sigurnosne integracije Zapadnog Balkana‘, o kojoj su govorili: prof. dr. sc. Damir Crnčec, prof. dr. sc. Mirza Smajić te dr. sc. Monika Begović. Istaknuto je kako je, radi uspostave stabilnosti na Zapadnom Balkanu, pravi prioritet veći stupanj regionalne integracije, ali i preostala dva sigurnosna sustava koje autor Vučinić ističe: NATO, koji jamči stabilost uključivanjem u kolektivni sustav sigurnosti, te Europska unija, koja prvenstveno daje priliku za brži ekonomski razvoj, a što doprinosi i boljoj sigurnosti. Autor Vučinić, inače Veleposlanik Crne Gore u Hrvatskoj, smatra kako je Crna Gora ulaskom u NATO zaokružila i ojačala stabilnost regije, prvenstveo zbog svog geopolitičkog položaja, a time je potvrdila da vrata NATO-a ostaju otvorena prema ostalim zemljama Zapadnog Balkana. To je jedini način, uz regionalnu suradnju, stabilnosg i sigurnosg napredovanja prema nastojanjima uspostave trajnog mira.
