Vice-president of the Atlantic Council of Croatia prof. dr. Lidija Čehulić Vukadinović, members of the Atlantic Council of Croatia, and YATA Croatia participated at the round table ˝Membership in the European Union and NATO – New Potential for the Broadening Foreign Policy’s Specter and Capacity˝. Aforementioned round table was organized by Hanns Seidel Foundation and the Institute for Development and International Relations (IRMO) on October 10, 2014 in Zagreb, Croatia.
Prof. dr. Lidija Čehulić Vukadinović has emphasized that Western Balkans countries (Bosnia and Herzegovina, Serbia, Montenegro, Kosovo, Macedonia and Albania) need to stay in focus of Croatian foreign policy strategy. She stated that although most of these countries (except Kosovo) have certain institutional connections with NATO and European Union, their rapid entry in these two organizations is not likely to happen. Enlargement policy is not on the NATO and European Union’s priority list. Russia and Islamic countries take advantage on current west’s ˝power vacancy˝ in this part of the Europe. During her presentation prof. dr. Čehulić Vukadinović stated that it is very important to find those countries within NATO and European Union that can be Croatian allies in advocating enlargement policy of these organizations on the rest of the Western Balkans.
Report in Croatian language:
Obavijest
Lidija Čehulić Vukadinović
Okrugli stol: Članstvo u EU I NATO- novi potencijal za širenja vanjskopolitičkog spektra i kapaciteta, Zagreb 10. Listopada 2014.
U organizaciji Zaklade Hanns Seidel i Instituta za razvoj i međunarodne odnose te AVH u Zagrebu je 10. Listopada 2014. Godine održan Okrugli stol Članstvo u EU I NATO- novi potencijal za širenja vanjskopolitičkog spektra i kapaciteta u Zagrebu. Bio je to treći skup unutar projekta pod nazivom Perspektive malih zemalja u postranzicijskom razdoblju – pogled iz Hrvatske. Skup je bio namijenjen akademskoj zajednici , državnim službenicima, predstavnicima međunarodnih organizacija, novinarima i svima onima koje profesionalno ili privatno zanima tematika europskih i euroatlantskih integracija te uloga RH u NATO-i u EU. Vodietlj službe za NATO, MVEP Ivan Mutavdžić istakao je da je, za razliku od članstva u EU, teško kvantitativno mjeriti gospodarske koristi od članstva u NATO-u. Sudjelovanje i uspjesi koje su predstavnici hrvatske vojne industrije ostvarili na tržištu vojnog naoružanja i opreme NATO-a i EU najkonkretniji su pokazatelji. Hrvatsko sudjelovanje u osiguranju globalne sigurnosti te sukreiranje političkih odluka tih dviju organizacija koje predstavljaju razvijeni Zapad također doprinosi međunarodnom pozicioniranju RH. Sandro Knežević, IRMO, ispravno je zaključio kako RH, zbog relativno malih kapaciteta ne može predvoditi euroatlantski svijet u rješavanju globalnih problema poput klimatskih promjena, redefiniranja odnosa Zapada s Rusijom i sl., ali ipak mora jasnije odrediti prioritete svoje vanjske politike i tražiti mogućnosti svog vanjskopolitičkog djelovanja i u ostalim regijama svijeta (Kina, BRICS, Latinska Amerika). Lidija Čehulić Vukadinović, potpredsjednica AVH pojasnila je zašto regiionalna politika susjedstva prema ostatku zemalja Zapadnog Balkana (BiH, Srbija, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Albanija) i dalje mora ostati u fokusu hrvatske vanjskopolitičke strategije. Iako sve zemlje (osim Kosova) imaju određen oblik institucionalne povezanosti sa NATO i EU, njihov brzi ulazak u te organizacije nije izgledan. Politika proširenja spuštena je na listi prioriteta NATO-a i EU. Trenutnu prazninu u moći Zapada u odnosu na taj dio Europe sve uspješnije koriste Rusija, predstavnici Islama te arapske zemlje. Postoje konkretni geostrategijski razlozi (neriješena bilateralna granična pitanja Hrvatske sa Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Crnom Gorom) , sigurnosni (NATO projekt Smart defese kao i projekt EU Pooling and sharing Hrvatska mnogo lakše ostvaruje sa zemljama Zapadnog Balkana nego članicama NATO-a i EU) , gospodarski ( tržište CEFTE i Zapadnog Balkana Hrvatska nije adekvatno zamijenila tršištem Europske unije ) zašto kreatori hrvatske vanjske politike, bez obzira tko bio na vlasti, moraju i dalje kao hrvatski prioritet imati i ostvarivati funkcionalnu regionalnu politiku susjedstva. Potrebno je pronalaziti unutar Sjevernoatlantskog saveza i Europske unije one zemlje koje mogu biti hrvatski saveznici u zagovaranju daljnjeg širenja tih organizacija na zemlje ostatka Zapadnog Balkana.
O uglavnom negativnoj investicijskoj klimi u RH govorili su Valentina Vučković , IRMO te Nikola Barun Adamovic, predsjednik njemačko-hrvatstke industrijske i trgovinske komore. Bivši ambasador SR Njemačke u RH Hans-Jochen Schmidt naglasio je nelogičnosti u većem opiranju zemalja ulasku u NATO u odnosu na EU jer kako je istakao mnogo lakše ući u Sjevernoatlantski savez, potrebne reforme zemalja kandidata nisu tako radikalne kao one za ulazak u Europsku uniju.Uspoređujući odnos europskih i euroatlantskih integracija spram Ukraine sa onim spram zemalja Zapadnog Balkana Ambasador je zaključio da NATO i EU ne smiju ponoviti grešku na Balkanu koju su napravili sa Ukrajinom. Naime kada je Ukraina pokazivala interes za bržom integracijom nije bilo adekvatnog odgovora sa Zapada. Sada i NATO i EU polako napuštaju zemlje Zapadnog Balkana što u budućnosti može dovesti do usporavanja potrebnih reformi te psihološkog, socijalnog udaljavanja tih zemalja od NATO-a i EU. Najbolji primjer je trenutna situaciju u Crnoj Gori gdje je popularnost NATO-a kod stanovništva znatno opala nakon što Sjevernoatlantski savez nije pozvao tu zemlju u svoje članstvo na summituu Walesu ove godine.
Okruglom stolu prisustvovali su uz članove AVH i predstavnici YATA-e AVH i polaznici Poslijediplomskog specijalističkog studija Vanjska politika i diplomacija te studenti kolegija Međunarodni odnosi od hladnog rata do globalnog poretka Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Oni su pokazali ne samo veliko znanje o europskim i euroatlantskim integracijama već su postavljajući brojna pitanja i sudjelujući u raspravama iskazali svoj daljnji interes za taj fenomen suvremenih međunarodnih odnosa.
