Kako rast obrambene industrije pretvoriti u trajne tehnološke sposobnosti i veću sigurnost? To je pitanje povezalo središnje teme prvog međunarodnog sajma i konferencije First Balkan Shield – Defence Industry Expo & Summit 2026, održanog od 1. do 4. rujna u Olimpijskoj dvorani Zetra u Sarajevu.
Atlantsko vijeće Hrvatske sudjelovalo je kao institucionalni potporni partner, a predstavljala ga je glavna tajnica Sanja Ivezić, koja je sudjelovala na panelu „Budućnost namjenske industrije BiH – od rekordnog izvoza do održivog rasta”.
Događaj je okupio predstavnike državnih institucija, oružanih snaga, proizvođača, istraživačke zajednice i međunarodnih partnera. Izložbeni dio, konferencijski program i poslovni susreti omogućili su razmatranje načina na koje industrijski razvoj, tehnološke inovacije i međunarodna suradnja mogu pridonijeti dugoročnom razvoju obrambenih sposobnosti.
Industrijski razvoj i međunarodna suradnja
Prvi panel obuhvatio je konkurentnost, modernizaciju i automatizaciju proizvodnje, reinvestiranje te istraživanje i inovacije. U programu su također bila pitanja uloge države, financiranja i javne nabave, europskih fondova, NATO integracija i međunarodne suradnje.
Uz Sanju Ivezić, na panelu su sudjelovali Fuad Šehić, direktor PRETIS-a, Adnan Prevljak, direktor IGMAN-a iz Konjica, general Mirsad Ahmić iz Oružanih snaga Bosne i Hercegovine te dr. sc. Kristýna Helm, predstavnica češke udruge obrambene i sigurnosne industrije.
Sastav panela povezao je institucionalnu, industrijsku, vojnu i međunarodnu perspektivu održivog rasta. Njegova središnja tema obuhvatila je ulaganja, stručna znanja i partnerstva potrebna za dugoročno održavanje industrijskih sposobnosti.
Zaseban panel bio je posvećen međunarodnom tržištu obrambene industrije, uključujući trendove vojnih izdataka, geopolitičke utjecaje, ključna izvozna tržišta te europske inicijative ReArm Europe i SAFE. Te su teme regionalni industrijski razvoj smjestile u širi kontekst europskih obrambenih ulaganja i međunarodnih opskrbnih lanaca.
Obrambene tehnologije i budućnost ratovanja
Treći panel bio je posvećen obrambenim tehnologijama, umjetnoj inteligenciji i budućnosti ratovanja. Program je obuhvatio besposadne i autonomne sustave, elektroničko ratovanje, primjenu umjetne inteligencije, prijenos tehnologije i zajednička ulaganja.
Te su teme istaknule povezanost obrambene proizvodnje s razvojem softvera, elektronike, robotike i naprednih materijala. Ujedno su otvorile prostor za razmatranje suradnje etabliranih proizvođača, tehnoloških poduzeća i istraživačkih institucija.
Znanstveni program nadopunio je te rasprave kroz 3. simpozij energetskih materijala i novih tehnologija – SEMANT 2026, održan 2. i 3. rujna. Obuhvaćene su teme specijalnih čelika i legura, balističkih zaštitnih materijala, aditivne proizvodnje, računalnih simulacija i digitalizacije industrijskih procesa.
U programu su također bile energetska sigurnost i industrijska otpornost, s izlaganjima o vodiku, elektrokemijskim tehnologijama i decentraliziranim energetskim sustavima. Time je rasprava proširena na inovacije dvojne namjene te povezanost obrambenih sposobnosti, civilne primjene tehnologija i pouzdane opskrbe energijom.
Sigurnost i odgovorno upravljanje
Značajan dio stručnog programa bio je posvećen upravljanju streljivom i minsko-eksplozivnim sredstvima tijekom cijelog životnog ciklusa. Teme su uključivale procjenu rizika, skladištenje, tehničke preglede, organizacijsku odgovornost, osposobljavanje osoblja i međuinstitucionalnu suradnju.
Ostala izlaganja obuhvatila su odgovor na kemijske, biološke, radiološke i nuklearne prijetnje, upravljanje opasnim otpadom, sigurnost u visokorizičnim proizvodnim prostorima te primjenu novih tehnologija u protuminskom djelovanju. Uključene su i suvremene metode osposobljavanja, među kojima je korištenje virtualne stvarnosti.
Te su teme uz industrijski rast postavile pitanja sigurnosti i odgovornog upravljanja. Naglašena je važnost stručnog znanja, nadzora i zaštite okoliša tijekom proizvodnje, skladištenja, uporabe i zbrinjavanja.
Kibernetička sigurnost i hibridne prijetnje
Četvrti panel bio je posvećen kibernetičkoj sigurnosti i hibridnim prijetnjama, povezujući zaštitu kritične infrastrukture, dezinformacije, deepfake sadržaje, prijetnje povezane s umjetnom inteligencijom te iskustva Europske unije i NATO-a u kibernetičkoj obrani.
Njegov je tematski okvir proširio konferenciju na digitalne sustave o kojima ovise institucije i industrija. Program je povezao digitalizaciju industrije sa zaštitom komunikacija, osjetljivih informacija i kontinuiteta poslovanja, uz razmatranje širih izazova informacijskih manipulacija.
Doprinos Atlantskog vijeća Hrvatske
Doprinos AVH-a bio je usmjeren na pitanje kako industrijski rast može ojačati dugoročnu sigurnost i regionalnu suradnju. Glavna tajnica Sanja Ivezić tu je perspektivu predstavila kroz tri prioriteta: kapacitet, kredibilitet i povezanost.
Istaknula je važnost reinvestiranja izvoznih prihoda u suvremene proizvodne pogone, istraživanje i razvoj, stručne kadrove i otporne opskrbne lance. Dugoročni uspjeh, prema njezinu pristupu, treba vrednovati i kroz sposobnost industrije da razvija nove proizvode, održava pouzdane isporuke i odgovara na obrambene potrebe. Obrazovanje i zadržavanje inženjera, tehničara i istraživača izdvojeni su kao ključni elementi tog procesa.
Drugi naglasak bio je na ulozi relevantnih europskih i NATO standarda u izgradnji međunarodnog povjerenja. Kvaliteta, sigurnost, sljedivost i odgovorna kontrola izvoza mogu pridonijeti vjerodostojnosti proizvođača i njihovu uključivanju u međunarodne opskrbne lance. Pritom je potreban realističan pristup: usklađenost sama po sebi ne jamči ugovore, a zahtjevi se razlikuju ovisno o proizvodu i postupku nabave.
U izlaganju su predstavljene i mogućnosti snažnije suradnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine. One uključuju mapiranje komplementarnih industrijskih sposobnosti, zajedničko istraživanje i razvoj, povezivanje laboratorijskih i ispitnih kapaciteta, stručno osposobljavanje i veću sigurnost opskrbe.
Poseban potencijal prepoznat je u tehnologijama dvojne namjene, uključujući robotiku, protuminske tehnologije, senzore, sigurne komunikacije, kibernetičku sigurnost i zaštitu kritične infrastrukture. Hrvatska može pridonijeti iskustvom prilagodbe europskim i NATO zahtjevima te povezivanjem poduzeća i istraživačkih institucija s međunarodnim partnerima.
Naglasak je stavljen na praktičnu suradnju utemeljenu na transparentnosti, ravnopravnosti, zaštiti intelektualnog vlasništva i odgovornoj kontroli izvoza. Njezina bi se vrijednost pokazala kroz zajedničke projekte, dostupnije ispitne kapacitete, osposobljene stručnjake i pouzdanije opskrbne lance.
Izgradnja partnerstava kroz stručni dijalog
Nositelji organizacije First Balkan Shielda bili su UNIS Group i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, uz potporu Ministarstva obrane i Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Događaj je povezao industrijsku izložbu sa znanstvenom ekspertizom i raspravom o javnim politikama koje oblikuju razvoj sektora.
Za Atlantsko vijeće Hrvatske sudjelovanje je bilo prilika za doprinos tom dijalogu i razmjenu mišljenja s predstavnicima institucija, industrije i istraživačke zajednice. Širina programa pokazala je koliko je industrijska konkurentnost povezana s tehnološkim znanjem, odgovornim upravljanjem i međunarodnom suradnjom.
Atlantsko vijeće Hrvatske zahvaljuje organizatorima, kolegama panelistima i svim sudionicima na gostoprimstvu i vrijednoj razmjeni mišljenja. Partnerstva koja se razvijaju kroz takve susrete mogu postati temelj konkretnih projekata koji jačaju regionalne sposobnosti i pridonose zajedničkoj sigurnosti.
No comment yet, add your voice below!