Kako europske sigurnosne ambicije pretvoriti u stvarnu sposobnost obrane, a države Zapadnog Balkana snažnije uključiti u zajedničku sigurnost? Ta su pitanja povezala rasprave četvrte Sarajevo Security Conference, na kojoj je sudjelovala Sanja Ivezić, glavna tajnica Atlantskog vijeća Hrvatske.
U Sarajevu se o europskoj sigurnosti govori s posebnim povijesnim iskustvom. Prestanak rata otvara prostor za mir, ali njegova trajnost ovisi o institucijama, političkoj odgovornosti i povjerenju koje se gradi godinama. Upravo je tu povezanost obrane i demokratske stabilnosti istaknuo Luigi Soreca, šef Delegacije Europske unije i posebni predstavnik EU-a u Bosni i Hercegovini, u obraćanju na otvaranju konferencije. Sigurnost Bosne i Hercegovine, naglasio je, neodvojiva je od kolektivne sigurnosti Europe.
Četvrta Sarajevo Security Conference, održana od 4. do 6. rujna 2026. pod naslovom „Securing Europe in a Divided World”, okupila je predstavnike politike, obrane, međunarodnih organizacija, istraživačkih institucija i civilnog društva. Konferenciju je organizirao New Lines Institute for Strategy and Policy, pod pokroviteljstvom Ministarstva obrane Bosne i Hercegovine. U programu u sarajevskoj Vijećnici i Domu Armije sudjelovalo je više od 140 govornika, a događaj je okupio više od 300 sudionika.
Atlantsko vijeće Hrvatske predstavljala je glavna tajnica Sanja Ivezić, koja je sudjelovala na konferenciji posvećenoj europskoj i transatlantskoj sigurnosti, regionalnoj stabilnosti te tehnološkim promjenama koje oblikuju suvremenu obranu.
Vjerodostojnost obrane mjeri se spremnošću
Jedno od najkonkretnijih izlaganja o vojnim zahtjevima europske sigurnosti održao je general-pukovnik Winston P. Brooks, zamjenik predsjednika Vojnog odbora NATO-a. U središte je stavio odvraćanje i obranu oslonjene na sposobnosti koje su dostupne i spremne za uporabu.
Brooks je naglasio važnost uvježbanih snaga, stvarnih zaliha i proizvodnih linija koje mogu odgovoriti na potrebe obrane u kratkim rokovima. Njegovo je izlaganje postavilo jasan kriterij vjerodostojnosti: političke odluke moraju rezultirati operativnom sposobnošću.
Takav zahtjev otvara pitanja koja sežu daleko izvan vojnih stožera. Obrambena spremnost ovisi i o industriji, prometnoj infrastrukturi, stručnim kadrovima te sposobnosti institucija da odluke provedu pravodobno. Razlika između planiranog kapaciteta i onoga kojim se doista raspolaže postaje jedno od ključnih mjerila sigurnosne politike.
Proširenje EU-a kao pitanje sigurnosti
Soreca je europsku sigurnost povezao s ratom u Ukrajini, nestabilnošću na Bliskom istoku i potrebom da Europa preuzme veću odgovornost za vlastitu obranu. Istodobno je upozorio na strano upletanje s kojim se suočavaju i članice EU-a i države Zapadnog Balkana.
U njegovu je obraćanju proširenje predstavljeno kao instrument dugoročne stabilizacije. Naglasio je važnost EUFOR-a Althea za sigurno okruženje u Bosni i Hercegovini te potrebu da partneri sa Zapadnog Balkana snažnije pridonose regionalnoj i europskoj sigurnosti. Taj je proces povezao s reformama, demokratskom integracijom i vladavinom prava.
Za regiju je to zahtjevan okvir: sigurnosna suradnja i institucionalni razvoj moraju napredovati zajedno. Dugoročnu pouzdanost partnerstva određuju i način donošenja odluka, odgovornost javnih institucija te sposobnost rješavanja političkih prijepora.
Zapadni Balkan: važna geografija, presudna pouzdanost
O konkretnom doprinosu regije europskoj obrambenoj spremnosti govorila je Bojana Zorić, analitičarka Instituta Europske unije za sigurnosne studije (EUISS). Na konferenciji je 5. rujna predstavila analizu o ulozi partnera iz procesa proširenja u europskoj sigurnosti. U sesiji je sudjelovao i general-bojnik Maurizio Fronda, zapovjednik EUFOR-a Althea, s osvrtom iz operativne perspektive.
Zorić je izdvojila tri međusobno povezana pitanja. Prvo je vojna mobilnost: ceste, željeznice, luke i granični prijelazi Zapadnog Balkana važni su za kretanje snaga i opreme u širem europskom prostoru. Drugo je mogućnost da partnerski industrijski i logistički kapaciteti pomognu ukloniti konkretna uska grla.
Takvo uključivanje, naglasila je, zahtijeva provjerenu kvalitetu, interoperabilnost, transparentno vlasništvo, kontrolu krajnje uporabe i pouzdane opskrbne lance. Treći je uvjet politička i institucionalna pouzdanost. Prema njezinu izlaganju, prvi doprinos Zapadnog Balkana europskoj obrani jest stabilnost same regije; trajne krize dodatno opterećuju kapacitete EU-a i NATO-a za upravljanje krizama.
Tehnologija mijenja i obranu i prostor prijetnji
Službeni program konferencije među središnje je teme uvrstio primjenu umjetne inteligencije u obrani, kognitivno ratovanje, budućnost obavještajnog rada te kibernetičku sigurnost i strateško komuniciranje. Time je rasprava o europskoj sigurnosti obuhvatila i načine na koje tehnologija utječe na procjenu prijetnji, donošenje odluka i informacijsko okruženje. Ta pitanja imaju neposrednu institucionalnu dimenziju. Brzina obrade podataka vrijedi onoliko koliko su pouzdani podaci i sustavi na koje se donositelji odluka oslanjaju. Zaštita komunikacija i sposobnost prepoznavanja manipulacije zato postaju sastavni dio spremnosti države.
Poseban panel o energetskoj sigurnosti, umjetnoj inteligenciji i dekarbonizaciji organizirao je Bloomsbury Intelligence and Security Institute. Uključivanje tih tema proširilo je konferencijski razgovor na odnos tehnološkog razvoja, energije i otpornosti.
Regionalna suradnja kroz konkretne veze
Kako suradnja izgleda izvan načelnih političkih poruka pokazala je rasprava o donjem Dunavu kao prostoru sigurnosti, obrane i demokratske otpornosti, koju je poduprla Zaklada Friedrich Ebert.
Panel je moderirao Cristian Chiscop, uz sudjelovanje Ruxandre Ivan sa Sveučilišta u Bukureštu i Aleksandra Dimitrova sa Sveučilišta za nacionalno i svjetsko gospodarstvo u Sofiji. U središtu je bila suradnja Rumunjske i Bugarske: infrastrukturna ograničenja, politička koordinacija, gospodarska povezanost i odnos dunavskog prostora s crnomorskom sigurnošću. Rasprava je obuhvatila i povjerenje među društvima kao izvor otpornosti.
Takav pristup daje regionalnoj suradnji konkretan sadržaj. Prometni pravci, prekogranični projekti i funkcionalni odnosi među susjedima utječu na sposobnost zajedničkog odgovora u krizi.
Značenje za Hrvatsku i AVH
Za Hrvatsku, članicu Europske unije i NATO-a te neposrednu susjedu Bosne i Hercegovine, rasprave o stabilnosti Zapadnog Balkana imaju izravnu važnost. Pitanja prometne povezanosti, institucionalne otpornosti i obrambene suradnje dio su sigurnosnog prostora kojem i sama pripada.
Sudjelovanjem Sanje Ivezić Atlantsko vijeće Hrvatske bilo je zastupljeno u međunarodnoj razmjeni o tim pitanjima. AVH zahvaljuje organizatorima i sudionicima na stručnom dijalogu i gostoprimstvu.
Vrijednost sarajevskih rasprava vidljiva je u konkretnim kriterijima koje su otvorile: raspoloživim obrambenim sposobnostima, pouzdanim institucijama, funkcionalnoj infrastrukturi i stabilnim odnosima među državama. Upravo će se na tim područjima pokazati koliko se europske sigurnosne ambicije mogu pretvoriti u trajnu sigurnost.
No comment yet, add your voice below!